Kad san poče lavurat u Mikie Šjurinega u Marišnju njivicu, palo mi je napamet da nikad nison ču nikakvu priču zoč je stavjen križ na gomili od Prsnaca. Sliko san križ i raspito se zoč je tuod stavjen.
Ni vi križ ni lipi ni veliki, ugrodjen je u vrh gomile od ogroje i na njemu je napisono: Ovde umri Ivan Versalović C. na 4. veljače 1887. A ča se dogodilo: Ivon Vrsalović Carević sin Petra i Lukrecije Trutanić rodi se 1912 u kući koju stariji Hunčani znodu pod imenon Karatunuša. Čovik se tri puta ženi i sve tri žene je nadživi, i po svemu sudeć je prvi koji je nosi nadimak Rovinjež. Njegovega unuka se još kuo guod spominje: Ivana-Zonie Rovinježa, a praunuk mu je naš učitelj Meštar Rovinjež. Išo lipo čovik u 74 godini ugoru lavurat, e i onda je Prsnac bi Rovinjiežov, i umri je na vien mistu. Usput da spomienen da mu se unuk Zone rodi jedanaest godišć posli 1898, ča se ni za čudit ako mu je ćaća Petar bi rojen 1846 a žena mu je bila mlajo od njega 29 godišć.
Ako još čo čujen obo vien križu onda ću dožuntat...

Daurigas mi priskribi memorindajn lokojn kaj okazaĵojn ĉirkaux mia loĝloko. Sur la foto troviĝas kruco starigita sur loko kie mortis 1887 jare Ivan Vrsalović Carević dum sia 74a vivjaro. Mallonge mi menciis kelkaj konatajn informojn pri la homo dezirante alproksimiĝi okazaĵon al nunajn loĝantojn de Humac.