Jedna od nojvažnijih stvori na našen škoju je voda. Od starinie su postojole dvi vrsti vodie: javna i privatna. Javna je bila dostupna svima ko ča su lokve ili velike javne gustirne, a uz muore je bilo i studiencih... Lokve su veliki otvoreni bazieni kojie su se uredjivole na mistima di se skupjala voda. Gustirne su se grodile onuod di se živilo i lavuralo a uz njih je tribalo pravit pjuovere sa kojih bi se kupi dož. Studenac se uredjivo - ogradjivo nuod di bi blizu muora izvirola voda iz brda, puno puti je to voda bila izmišona sa muoren i po temu je dobivala ime ko u Pučišćima: Bočata. I gustirna i studenac jemo jednu zajednišku karakteristiku: zatvoreni su i jemodu otvor kroz koji se kalala voda: e ti otvor se zove bucol. Nojčešće je uon bi ugrodjen ko kvadroti zidić do visinie od tri - četiri kvorta. Ali ko je bi bogatiji zno je i na lipji nočin finit gustirnu. Dabuojda me porekli ali mislin da je nojlipji bucol u Huncu ovi ča je na slici; u Pifaroven Kaštilu. Kaštil je dizon 1585 a bucol je stavjen 1588 godine. Osin tega ča je lipi jemo još jednu brž i boju bondu: i danas, posli veće od četiri vika još se dupero. Na kruni ovega bucola je napisono : AVE MARIA 1588, a na počietku i u sridi su kristogrami. Vididu se friži kako su tirovoni sići i buže di se nikad fermovo pokriv. Podanak bucola je kvadrotast a guornjo kruna je osmerokut, a sada je u dvo dila, spojen je na sridini di je i nojtanji, biće da je tako i pravjen. Konol od vodie kojo se kupi u gustirnu ulizije ispod somega bucola.



Unu el plejgravaj aferoj sur nia insulo estas akvo, cxar naturaj akvofontoj preskaux ne ekzistas. De malnovaj tempoj ekzistis du specoj de akvo: publika kaj privata. publika estis alirebla al cxiuj: tio estas "lokve", publikaj akvorezervujoj kaj cxemare "studenci". Lokve estas grandaj malfermitaj basenoj konstruataj sur lokoj kie nature kolektadis akvo. Gustirne - akvorezervujoj konstruadis tie kie homoj vivis aux laboris; apude devis esti konstruata "pjover" - spaco de kie kolektadis pluvakvo en rezervujo. Studenac oni konstruadis kutime apud maro kie fontis akvo el montoj, ofte tia akvo estis miksita kun maro kaj tiam nomigxis: Bocxata kiel en Pučišća. Kutima karakterizo de "gustirno" kaj "studenac" estas ke ili estas fermitaj de supre kaj havis truon tra kiu oni cxerpis akvon. Tiux truo nomigxas "bucol". Ebla traduko en Esperanto estus krono de akvorezervujo... Tia krono kutime estis eta kvadrata muro alta 80-90 centimertroj, sed pli ričaj homoj sciis plibele fini konstruadon de akvorezervujo. Laux mia opinio plejbela kaj versxajne plejmalnova krono en mia logxloko trovigxas en defendturo de familio Pifar. Turo estas konstruita 1585. kaj krono sur akvorezervujo portas jaron 1588. Krom per sia beleco gxi inponas kun fakto ke ankaux nun 425 jaroj poste estas uzata same. Fundamento de krono estas kvadrata dum supra parto estas okangula. Cxirkaux supra parto skribas AVE MARIA 1588 kaj du kristogramoj. Sur interna rando videblas kanaletoj kie oni tiradis sxnurojn. Sub la krono eniras kanalo kiu alkondukas pluvakvon en rezervujon. Mi aldonos ankoraux unu foto en mia galerio por fari cxion pli klara, esperante ke iux korektos min kaj montros al mi iuxn pli belan "bucol" en mia logxloko...