La verbo ”esti” en multaj lingvoj havas plurajn diversajn rolojn:

- ĝi povas signifi ”konformiĝon al”:
”Tero estas astro.” – rimarko:  kvankam la tradiciaj gramatikoj fanfaronas pri libera vortordo, tamen evidentiiĝas en ĉi tiu modelfrazo, ke tio ne povas esti ĝenerale sekvebla gvidlinio por E-o.
Oni ja ne povas diri, ke ”Astro estas Tero.”

-ĝi povas prezenti staton:
”Estas tempo ekiri.”

- ĝi povas verbigi adjektivojn. Sed ne ĉiam!
”Floroj estas belaj.”  ==  ”Floroj belas.”

Sed:
”Trajno estas rapida.”  =/= ”Trajno rapidas.” – eĉ rapida trajno povas rapidi, se ĝi momente veturas pli rapide, ol kutime. Do, rapidi ne signifas esti rapida, sed klopodi esti eĉ pli rapida.

Por pli bone kompreni tion:  promenanta homo ne rapidas, tamen iras pli rapide, ol limako. Do, homo estas  pli rapida estaĵo, ol limako. Sed kaj homo, kaj limako se necese, povas iom rapidi.

Sekve, la verbigita adjektivo ne ĉiam estas koresponda al la verbo ”esti” kaj adjektivo.

- ĝi povas anstataŭi aliajn verbojn. Mi tamen malkonsilas onin uzi ĝin por tiaj celoj, ĉar el tia frazo tute ne reliefiĝas, ĉu oni deziras emfazi ekziston aŭ aspekton:

”Sur tablo estas vazo.” – ĉi-kaze ĝi anstataŭas unu el la verboj ”troviĝas”, ”ekzistas”, ”staras”, ktp.

”Sur tiu monto estas kabano.” – ĉi-kaze ĝi anstataŭas unu el la verboj: ”situas”, ”troviĝas”, ”ekzistas”, ”staras”, ktp.